Drvorezbarstvo

Ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini, prije svih ona je vezana za konjičko drvorezbarstvo. Drvorezbarije, koje uključuju namještaj, sofisticirane enterijere i male dekorativne predmete, ističu se prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i ukupnim vizuelnim identitetom. Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog enterijera i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti. Konjički drvorezbari koriste dlijeta bez drške za nasijecanje i dlijeta sa drškom za kopanje.  Na osnovu ovakvog rada prilikom ukrašavanja predmeta konjički drvorezbari najčešće su koristili sljedeće vrste šara: bosanska šara, arapska šara, dok je duboka šara najteža za obradu i ovdje individualnost obrađivača dolazi do izražaja.

Zbirke drvorezbarenih proizvoda u Konjicu nalaze se na tri lokacije. Prva zbirka od pet predmeta, u ulici Varda, pripada Arminu Nikšiću i nalazi se u porodičnoj kući i poslovnom prostoru. Druga zbirka od 18 predmeta pripada Besimu Nikšiću i nalazi se u porodičnoj kući i poslovnom prostoru Adema Nikšića u ulici Varda. Treća zbirka od 63 predmeta, poznata kao Muzej Mulićev rekord, zajedno sa proizvodnom radionicom u vlasništvu je Sejfudina Vile i nalazi se u porodičnoj kući u ulici Varda.  Sve tri zbirke proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Drvorezbarstvo iz bosanskohercegovačkog grada Konjica upisano je na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a. Tako je odlučeno je na zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji dana 06.12.2019. Proces nominacije konjičkog drvorezbarstva počeo je još 2014.godine u saradnji Federalnog ministarstva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu, koja baštini ovaj element.Konjičko drvorezbarstvo drugi je element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

© 2020 Konjic Tourism

Development by Lilium