Geografski položaj

Općina Konjic je smještena u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji regionalno-geografski pripada makroregiji bosansko-hercegovačkog visokog krša, odnosno mezoregiji Planinske Hercegovine. Astronomsko-geografski, Općina Konjic se nalazi na sjevernoj Zemljinoj hemisferi u polju geografskih koordinata istočno od Griniča 43°30′ sjeverne geografske širine, te 17°35′ i 18°15′ istočne geografske dužine. Prostire se na nadmorskoj visini od 270 m (Ostrožac na Neretvi) do 2 155 m (vrh Zelena Glava, planina Prenj).

U administrativnom pogledu pripada entitetu Federacije Bosne i Hercegovine, te Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Općina Konjic graniči sa deset drugih općina: na sjeveru graniči sa Općinama Kreševo, Fojnica, Gornji Vakuf; na zapadu sa Općinama Prozor i Jablanica, na jugu sa Općinama Nevesinje i Kalinovik, gradom Mostarom, te na istoku graniči sa općinama Trnovo i Hadžići.

Konjic je tačno tamo gdje treba biti

U srcu Bosne i Hercegovine, dovoljno blizu jugu, sjeveru, istoku i zapadu!

U geološkom pogledu, prostor općine Konjic se odlikuje složenom geološkom građom, koja je predstavljena naslagama različite starosti, strukture i vremena nastajanja. Područje Općine Konjic karakterišu naslage iz paleozoika, mezozoika i kenozoika, što znači da je ovo područje počelo sa formiranjem još prije 438 miliona godina. To je period silurske starosti i najstarije naslage u Općini Konjic su upravo iz perioda silura, koje su nastajale tokom perioda od 30 miliona godina. Sljedeće naslage su devonske starosti, koje su nastajale tokom perioda od 48 miliona godina, te na kraju stijene permske starosti.

Kada je u pitanju geotektonski položaj, istraživano područje ulazi u sastav dvije makrotektonske jedinice, odnosno većim dijelom pripada Vanjskim Dinaridima, te u sjevernom dijelu općine Centralnim Dinaridima. Geomorfološke karakteristike i građa Općine Konjic uslovljena je složenom geološkom građom, tektonskim sklopom, klimatskim, hidrografskim, te antropogenim faktorima.  Prostor općine leži na kontaktu Vanjskih i Središnjih Dinarida, koji su na ovom prostoru tektonski poremećeni i izborani. Istraživano područje se svrstava u planinsko– kotlinsko– dolinski reljef.

Najviši planinski vrhovi u istraživanom području su visine oko 2 000 m, gdje se na Prenju izdvaja Zelena Glava (2 155 m), koja predstavlja graničnu kotu sa Mostarom, na Treskavici vrh Mala Ćaba (2 086 m), kao granična kota sa općinom Trnovo, na Bjelašnici se izdvaja vrh Krvavac (2 062 m), koji predstavlja tromeđu općine Konjic sa općinama Hadžići i Trnovo, te na Visočici planinski vrh Džamija (1 967 m). Značajniji vrhovi ispod 2 000 m n/v se izdvajaju na planini Prenj, vrh Borašnica (1 886 m), na Bitovnji vrh Lisin (1 742 m), na Zec planini vrh Tetrebina (1 606 m) te najviši vrh Pogorelice (1 437 m) nadmorske visine.

© 2020 Konjic Tourism

Development by Lilium