PEĆINE SU PODZEMNI OBLIK KRŠKOG RELJEFA.

Sastoje se iz manje ili više horizontalnih kanala i dvorana, često bogatih raznovrsnim pećinskim nakitom. Dijele se na riječne i suhe, ponorske i sifonske, proste i složene. Različitih su dimenzija, položaja i pristupačnosti, kao i stepena neistraženosti i turističke vrijednosti.

Pećine se odlikuju estetskim turističkim privlačnostima koje potiču od speleotema, vodotoka i arheoloških tragova i odlikuju se kuriozitetnim, estetskim i drugim osobinama turističke privlačnosti. Te osobine dolaze od atraktivnosti speleotema, sifona, dvorana, tišine podzemnih prostorija, šuma podzemnih tokova, specifičnog živog svijeta, kao i arheoloških tragova.

Kod turističke valorizacije pećina procjenjuju se njihove brojne opšte i posebne karakteristike, pojave i procesi. Osnovni elementi turističke valorizacije pećina su: atraktivnost kanala, dvorana, nakita, podzemnih tokova i jezera.

Od značaja za turističko-geografski položaj su saobraćajna povezanost, izgrađenost turističko- ugostiteljskih objekata, nivo i način prezentacije i propagande, odnosno komplementarnost i konkurentnost sa turističkim vrijednostima u okruženju.

JAME SU MANJE TURISTIČKI ATRAKTIVNE I VALORIZIRANE

Odlikuju se dominacijom vertikalnih kanala, a zbog specifične morfologije teško ih je opremiti za sigurne i brojnije turističke posjete, iako imaju izuzetna svojstva privlačnosti. Na prostoru općine Konjic, jame su uglavnom prisutne u planinskim područjima, te nisu turistički atraktivne, niti ih je moguće turistički valorizovati s tim da su njihove lokacije utvrđene na Bjelašnici, Ljubini i sjeverozapadnim padinama Visočice. Atraktivne su kao dodatni turistički motiv u kombinaciji sa drugim potencijalima koji se nalaze na datom prostoru, a dio su turistističkog koridora ili putanje turista.

Pećine u Konjicu

Hladna pećina u selu Gorani

Hladna pećina je smještena u selu Gorani, udaljenom oko 28 km od Konjica, koje je naseljeno još od prethistorije. Upravo se historijska pozadina ovog sela povezuje sa nekadašnjim stanovništvom Hladne pećine. Prilaz pećini je otežan zbog većih nagiba terena, kao i zbog šiblja i drveća. Speolozi su ovu pećinu evidentirali u katarske spise, kao prirodnu rijetkost smještenu kod brda Hum (Katastar speleoloških objekata u Bosni i Hercegovini, redni broj 4056.). Udaljena je cca 300 m od sela Gorani, odnosno 200 m od ceste koja vodi ka Čelini. Sa svojim dimenzijama (50 m dužine, širine do 70 cm i visine do 17 m na ulazu i 2 m na kraju pećine), te blagom pukotinom pravca pružanja N-S, zidovima skromnih sigastih ukrasa i sedimentnom prostirkom od pijeska i sitnog šljunka, pećina je bila stanište pećinskog pauka (Meta menardi), nekoliko primjeraka leptira i jedne vrste šišmiša iz porodice potkovnjaka. U kompleksu prostora nalaze se još i Ciganska pećina, zatim Goveđa i Kozija pećina. Zbog ambijentalne cjeline od izuzetne prirodne vrijednosti u prisustvu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine donesena je odluka da prirodno i historijsko područje sela Gorani, općina Konjic proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Zabrđanska ili Titova pećina u selu Zabrđani kod Glavatičeva

Zabrđanska pećina se nalazi iznad sela Zabrđani, u gornjem toku rijeke Neretve, udaljenom oko 40 km od grada Konjica. Pećina se sastoji se iz dvije veće prostorije, dužine 18 i 25 m, širine 10 i 12 m, sa relativno malo pećinskih ukrasa. Ima manji broj kalcitnih saliva sive ili žute boje, zatim stalagmita i stalaktita, koji su zanimljivih oblika. Pretpostavlja se da postoje još nepoznate i neotkrivene prostorije, što će svakako pokazati buduća speleološka istraživanja. Rješenjem Zavoda broj: 08-284/1-58, a odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosna i Hercegovina, proglašena je spomenikom zaštićene prirodne rijetkosti. Pećina je na dolinskoj strani potoka Rijeka. U pećini je navodno boravio Josip Broz u vrijeme pred Petu ofanzivu 1943.g., te se zbog toga spominje kao Titova pećina.

Pećina Vrpeć u selu Odžaci, kod Bjelimića

Vrpeć pećina se nalazi u selu Odžaci, te je rješenjem br. 06-64-1/66, Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, proglašena geološkom prirodnom rijetkošću. Nalazi se u krškom prostoru sela Odžaci. U pećinu se može ući s juga i zapada, ali samo puzenjem. Glavni kanal ima pravac pružanja NW- SE, presijeca ga potok, koji se ispod ulaza u pećinu pojavljuje kao vrelo. Dužina glavnog kanala je oko 150 m, a u njemu se nalaze brojni stalaktiti i stalagmiti, od kojih su neki oštećeni. Prva dvorana je duga oko 25m, a široka 2-5m.

Pećina Kuhija u selu Ribići

Pećina Kuhija- U netaknutoj prirodi sela Ribići mogu se vidjeti mnogi izdašni izvori pitke vode, kao i nekoliko pećina, od kojih je najveća Kuhija. Pećina Kuhija se nalazi iznad sela Ribići i duboka je nekoliko desetina metara. Iz uskog vanjskog otvora ulazi se u prostranu salu, čije se dno sužava i završava u podzemnom jezeru. Pećinski zidovi su izuzetno bogati pećinskim speleotemama, kako stalaktitima, tako i stalagmitima. U pećini je evidentan krški proces, koji traje i danas.

Pećina u Čelebićima, nedaleko od Konjica

Pećina u Čelebićima, danas je istoimeni naziv za restoran smješten na mjestu pećine prirodnog porijekla. Pećina je udaljena nekoliko kilometara od Konjica i nalazi se pored kaskadnog vodopada rijeke Baščice. Također, navedeni restoran je danas prepoznatljiv po ribnjacima iz kojih se priprema riba za goste restorana. Prednost za ovu pećinu je svakako neobičan ambijent, zatim položaj u neposrednoj blizini putnog pravca M-17, kao i prepoznatljiva gastronomska ponuda.

© 2020 Konjic Tourism

Development by Lilium